Hea disamni rajki khobro aikun sopnam poddlim: Koslo ghoddbodd amchea Gõyant bhitor sorla? Pon'nasvea vorsa amchi svotontray ozunii puray zaunk na? Ami amcheach payancher ubhim ravunk xikunk na!
Yeke vatten, montri duddu komaitat, gungi vokhdam vikhunk adar ditat, dusre vatten pulis mama gungi vokhdam gheun Gõyam bhair poryant pavtat.
Gõycho vikas khoim pavla? Itle mhoine thoddinch nanvam aikunk yetat.
Gõyche porjechi seva na! Sorkari khattyamni broxttachar mottea promannan cholta!
Konnuch sampoddna: pulis mama, montri, gungi-vokhdam-vikhpi, "serial-killer", bondkhonnint konn ekleak jivexim marleat te pulis. Vhodd humannem, vichitr humannem! Dezembrache 19ver, 1961 vorsa, amkam suttka mell'lea, ti khoim pavlea?
Onek sopon poddlem tem hem: "SAGRES" mon'var aila (Novembrache 12 tem 16 poryant, 2010 vorsa), tedna thoddeamni bohiskar kelo, ponn khup zonnamni tea 150 tornnea portugez som'dir-mhavirank yevkar dilo! Tancho koslo guneanv aslo? Tannim ani tanchea purvozamni kainch borem korunk na?
Suttke-zhuzareamni kitem borem kelam? Amkam suttka dilea? Ponn surokxa diunk na, atam roddtat kiteak? Itihas tannim xikcho! Kitem borem ailam, kitem vaitt ailam, tacher lokx dovorchem!
Tanchem aikun mhaka dukh bhogli: eklo suttke-zhuzari, zo tankam yevkar diunk sodinaslo, uprant tanche borabor jevunk-piyeunk fudde sorlo! Tankam khup chuki amche modim mell'leot: yeradari xist nastana cholta, gayo ani padde xaramni ghustat, sunnim-mazram rosteancher firtat!... Obsoeg matr odik mottea promannan zaynant!... Ho vhodd chomotkar! Konn amkam nivartolo?
Janerache 16ver, 1967 vorsa, amchem mannkulem Gõy Mharaxttrant vilin zavpachem suttlem! Xabas Gõykarank ani sorv fuddareank, je koxtt kaddun hem zoit fuddem vhelam! Dr. Jack de Sequeira (Abrilache 20ver, 1915-Otubrache 17ver, 1989)-cho puttlo Kongotte (2007 vorsa), Dona Paula, ani Ponnje (adlea Vidhan Sobheghorant, Dr. Willie De Souza Mukhel Montri aslo tedna) pavlo, to odik vistarcho! Taka "Father of the Opinion Poll", hem nanv poddlem. Poilech khepim hanvem mhojem mot Gõyche suttke khatir dilam! Gõy buddun vetelem aslem, tem Bharatachea nokaxyant Mharaxttrachea pottant rigtelem aslem! Suttke-zhuzari varear urtele aslet! Firngi Gõyam aileat, dekhun Gõychi osmitay amam Gõykarank mell'li! Hi osmitay veg-vegllea ronganchi! Ti amim samballum-ya! Itlean mhojem sopon somplem! |